Stručnjaci se slažu da je kod vikinških kaciga naglasak bio na funkciji, a ne na estetici, što znači da im je temeljna namjena bila – zaštita glave u borbi, a ne dekoriranje rogovima, perjem i sl.
Vikinške su kacige bile kupolastog oblika i vjerojatno su prekrivale cijelu gornju polovicu glave kako bi zaštitili ratnika od udaraca neprijateljskog oružja poput mačeva, sjekira, strijela i kopalja. Ploče ili grebeni bili su ugrađeni u prednji dio kacige za zaštitu očiju. Ponekad su mogle imati i okomiti komad nalik prstu za zaštitu nosa.
Kod grada Veksøa u istočnoj Danskoj, 1942. otkrivene su dvije kacige s rogovima za koje se dugo smatralo da su pripadale Vikinzima.
“U popularnoj kulturi kacige iz Veksøa dugi niz godina povezivale su se s Vikinzima, ali to je zapravo besmislica. Likovni prikazi s rogovima potječu iz brončanog doba i mogu se pratiti do drevnog Bliskog istoka”, kaže arheologinja Helle Vandkilde sa Sveučilišta u Aarhusu (Danska).
Novo istraživanje Vandkilde i njezinih kolega potvrđuje da su kacige bačene u močvaru prije gotovo 3000 godina, tj. mnogo stoljeća prije dolaska Vikinga ili Nordijaca.
Nema znakova da su kacige iz Veksøa ikada korištene za borbu, kojih je u Skandinaviji brončanog doba bilo u izobilju. No Vikinzi su se borili samo s rudimentarnim kacigama ili bez kaciga uopće.
Umjesto toga, Vandkilde smatra da su kacige nosili vođe nepoznatog naroda iz brončanog doba kao simbole vlasti u vrijeme kada je regija postajala sve više politizirana i centralizirana.
“Postoji mnogo znakova za to, a naše novo datiranje kaciga iz Veksøa zapravo vrlo dobro odgovara toj slici centralizacije i važnosti političkog vodstva. Vođe su se zacijelo koristili vjerskim uvjerenjima i inovativnim osobinama, poput rogova, kako bi potvrdili svoju moć”, zaključuje Vandkilde.